Niflheim, od staronordijskog Niflheimr, “Svijet magle”, jedan je od devet svjetova nordijske mitologije i predstavlja svijet izmaglice, hladnoće i leda. Kao takav, on je kozmološka suprotnost Muspelheimu, svijetu vatre i topline.
Podrijetlo Niflheima
U skandinavskom mitu o stvaranju svijeta koji je zabilježio islandski kršćanski povjesničar iz srednjeg vijeka, Snorri Sturluson, prvo biće, div Ymir, nastalo je kada su se led iz Niflheima i vatra iz Muspelheima susreli usred Ginnungagapa, ponora koji ih je nekoć razdvajao.
Riječ “Niflheim” pojavljuje se samo u Snorrijevim djelima i često se koristi naizmjenično s “Niflhel”, poetskim ukrasom za “Hel”, svijet mrtvih. “Niflhel” se nalazi u starim nordijskim pjesmama koje su mnogo starije od Snorrijevih djela. Vrlo je vjerojatno da je riječ “Niflheim” Snorrijeva izmišljotina. Nemoguće je znati je li koncept koji ga prati jednako kasnog i sumnjivog podrijetla, jer je naš jedini izvor za sve što pretendira biti cjelovit prikaz poganskog nordijskog mita o stvaranju upravo Snorrijevo djelo.
Najznačajnija karakteristika Niflheima bila je da je to kraljevstvo strašne i ledene hladnoće. Za hiperborejski narod koji je uistinu cijenio potencijalnu neprijateljskost divlje prirode, ova je poveznica sasvim razumljiva. Doista, ne možemo se ne prisjetiti da je za Islanđane “hladnoća” dolazila iz Niflheima na sjeveru, domene Hel; ta je veza dodatno ilustrirana smještajem Hvergelmira, izvora ledenih nordijskih rijeka, unutar Niflheima:
Svijet magle, Niflheim, stvoren je mnogo prije nego što je zemlja oblikovana; a u njegovom središtu nalazi se izvor zvan Hvergelmir, iz kojeg izviru rijeke zvane Ylgr, Víd, Leiptr, Fjörm, Fimbulthul, Svöl, Gunnthrá, Slídr, Hríd i Sylgr.
Niflheim, svijet onih bez časti.
Osim svoje uloge u stvaranju kozmosa, Niflheim pruža posljednje počivalište za mrtve koji su umrli bez časti. Hel, zlokobna diva koja vlada pokojnicima, također ovdje prebiva.
Ovaj opis je u suprotnosti sa slavnom atmosferom zajedništva i slavlja koja čeka ratnike u Valhalli. Međutim, Niflheim se smatrao mjestom počinka velike okultne mudrosti zahvaljujući dušama pokojnika koje su ondje pokopane.
Doista, “zemlja mrtvih, podzemni svijet ili Niflhel, nije samo spremište svakog života, već i spremište svakog znanja, a time i prakse prikupljanja mudrosti iz zemlje mrtvih.” Potvrđujući tu ideju, Vafthruthnir, lukavi div, priznao je da je svoju mudrost uvelike stekao zahvaljujući raznim susretima s mrtvima.
